Diomedova ruta

Zamislite da plovite morem kojim su nekada kormilarili junaci i trgovci, morem koje čuva sjećanja na mitove, legende i stvarne povijesne događaje. Upravo takav je pomorski put poznat kao Diomedova rota, nazvan po junaku Homerove Ilijade – Diomedu, koji je, prema predaji, nakon pada Troje utočište pronašao na obalama Jadrana. Ova morska ruta spaja talijanski poluotok Gargano s hrvatskim Hiličkim poluotokom, odnosno srtom Punta Planka kod Šibenika. Njome su tijekom antičkih i srednjovjekovnih stoljeća prolazili brojni brodovi, a u samom srcu tog puta nalazio se otok Vis (antička Issa) – nekada najveće raskrižje jadranskih pomorskih putova i ishodište urbanog života na istočnoj obali Jadrana. Stari zapisi, u kojima se legenda i povijest stapaju u jedno, te brojni arheološki nalazi na otoku i u njegovu podmorju, svjedoče o bogatoj prošlosti. Na Visu su pronađeni utezi za mreže, brončane udice, novac s likom dupina i mozaici s morskim motivima – jasni dokazi da je more ovdje oduvijek bilo život, sudbina i nadahnuće. Na Diomedovoj roti plovile su i slavne komiške falkuše, jedinstveni ribarski brodovi s otoka Visa. Nošene vjetrovima maestrala i juga, odlazile su prema Palagruži, a vraćale se u Komižu s barilima posoljenih sardela. Upravo je sklad vjetrova i mora omogućio tisućljetni kontinuitet plovidbe ovim putem. Grčki kolonisti donijeli su na Vis ne samo umijeće brodogradnje i pomorstva već i ribarsku tradiciju koja se održala do danas. Zbog toga se Diomedova ruta ne doživljava samo kao povijesna crta na karti, već kao živa priča o moru, ljudima i vjetru.