Lingua halieutica – ribarski jezik komiških ribara
Na komiškoj rivi nekad se mogao čuti poseban govor koji je razumio samo onaj tko je s mora dolazio. Taj govor zvao se Lingua halieutica – ribarski jezik komiških ribara. Nije to bio pravi, puni jezik, nego poseban rječnik nastao iz svakodnevnog života na moru. Ribari su stoljećima stvarali svoje riječi za brodove, alate, vjetrove i ribe. Tako je falkuša imala svoje posebne dijelove i nazive, a alat poput peškafonda služio je za noćni lov liganja. U tim riječima miješali su se hrvatski, mletački, talijanski i drugi mediteranski jezici, baš kao što su se na pučini miješali trgovački i ribarski putevi. Lingua halieutica bio je zapravo mali svijet sam za sebe. Ribari su ga koristili dok su radili, jedrili ili bacali mreže, a svaka riječ nosila je iskustvo i znanje prenošeno s koljena na koljeno. Zato je taj jezik postao i dio identiteta Komiže, šifra koja je povezivala zajednicu i čuvala tajne mora. Danas se taj govor sve rjeđe čuje, ali nije zaboravljen. Zahvaljujući zapisima, knjigama i festivalima, dio njega ponovno živi. Kada se u Komiži obnavljaju falkuše ili održavaju ribarske fešte, uz miris srdele i šum valova može se čuti i pokoja riječ iz tog starog jezika. Neki od ribarskih izraza i komiških termina su: Kalovat - spuštati Dvizot - dizati Botovat - stavljati Kalafatat - drveno dno od broda (popravljanje broda) Šiovat - voziti unatrag Martor - tarionik, za usitniti začine Lantina - dio jedra Šešula - drvena posuda za izbacivanje vode iz broda Sorgadina - konop za sidro Arganel - konop za oznaku (početni konop) Mažor - kameni uteg za mrežu Štrop - konop kojim je veslo povezano s palcem na brodu Bodanj - drvena ili betonska posuda koja se koristi za grožđe Mih - vreća (nekad kožna) za branje grožđa i transport Tartajun - motalo za konop s kojim se vezuju vreće za grožđe Šogula - konop za vezanje trave ili grana (koristi se u poljoprivredi) Pajul - unutrašnji dio broda po kojem se gazi Škaram - drveni palac na brodu gdje se stavi veslo Parsura - tava Lazanjur - oklagija Ribarski jezik je više od riječi. On je simbol kulturnog nasljeđa, dokaz da more ne oblikuje samo život nego i govor ljudi koji uz njega žive.