Gajeta Falkuša

Među svim brodovima istočnog Jadrana, jedan je zauzeo posebno mjesto u srcima Komižana, a to je gajeta falkuša. Taj jedinstveni ribarski brod, nastao iz potrebe za preživljavanjem na otvorenom moru, postao je simbol hrabrosti i vještine ribara s Visa. Komižani su bili prvi ribari pučine. Njihov život bio je vezan uz more koje im je donosilo i kruh i pogibelj – od nenadane nevere pa sve do gusara koji su vrebali u mračnim noćima. Da bi se s morem mogli nositi, trebali su brod koji je brz, snažan i pouzdan, ali i dovoljno okretan da ponese veći teret ulova. Tako je nastala falkuša, brod koji u sebi krije dvije duše: niski ribarski brod za lov i visoki brod za jedrenje i prijevoz. Svoju je posebnost dugovao folkama, bočnim stranicama koje su mu omogućavale tu čudesnu preobrazbu. Ipak, sudbina nije bila blaga prema ovom biseru brodogradnje. Zadnja originalna falkuša, „Cicibela“, potonula je u olujnoj noći 1986. kod Biševa. Činilo se da će s njom nestati i stoljeća znanja, umijeća i tradicije. No zahvaljujući upornosti profesora Joška Božanića i suradnji s profesorom Velimirom Salomonom, krenulo je veliko spašavanje, istraživanje koje je obuhvatilo ne samo brod i gradnju, već i jezik ribara, njihove priče, toponime, običaje, pa čak i recepte. Nakon jedanaest godina mukotrpnog rada, 1997. godine u Komiži je ponovno porinuta nova falkuša – „Comeza-Lisboa“. Bila je to prva nakon desetljeća tišine, izgrađena upravo da bi svjetskoj publici u Lisabonu pokazala snagu i ljepotu ove baštine. Taj trenutak nije bio samo porinuće broda, već i povratak čitave kulture iz zaborava. Danas u Komiži plove četiri falkuše: „Comeza-Lisboa“, „Mikula“, „Palagruža“ i „Molo“. Posljednja od njih je mala falkuša, namijenjena djeci, kako bi još od malih nogu naučili što znači biti ribar i naslijediti vještine svojih predaka. Time falkuša ostaje živi simbol, brod koji je preživio stoljeća, oluje i zaborav, i koji i dalje priča priču Komiže i njezina mora.