4 rezultata

Usred plavetnila Jadrana, daleko od kopna, iz mora izranjaju četiri otoka posebne snage i priče. Svetac, nekoć živ ribarski otok, čuva uspomenu na život u surovim uvjetima i borbu čovjeka s morem. Brusnik i Jabuka, rođeni iz vatre, jedinstveni su po svom magmatskom podrijetlu i crnim stijenama koje poput skulptura strše iz pučine. Brusnik polako „raste“ iz mora, dok Jabuka, nalik crnoj piramidi, prkosi svemu, ne dajući zaklon ni jednom brodu. Najudaljenija i najveća od njih, Palagruža, stoljećima je bila orijentir pomorcima, mitsko mjesto antičkih priča i poprište brojnih brodoloma. Ovi otoci nisu samo geografske točke na karti – oni su prirodni spomenici, svjedoci geoloških procesa, ribarskih pothvata i pomorskih legendi. Svaki od njih priča drukčiju priču, a zajedno tvore jedinstvenu cjelinu – crni biseri pučine, dragocjeno nasljeđe Jadrana.
Istraži
Smještena na zapadnom dijelu otoka Visa, Komiža je stoljećima rasla uz more koje je oblikovalo njezin identitet i svakodnevicu. Od prvih zapisa u 16. stoljeću, preko doseljavanja obitelji u bijegu pred osmanskom prijetnjom, pa sve do ribarstva koje je postalo zaštitni znak mjesta – povijest se isprepliće s morem i ljudima. Posebno se pamti posjet pape Aleksandra III. 1177. godine, kada je ovo bilo prvo hrvatsko mjesto koje je pohodio jedan papa. Legende poput Diomedove rute te arheološki tragovi svjedoče o tisućljetnom kontinuitetu života i plovidbe, dok predaja i priroda čuvaju priču o suživotu čovjeka i mora.
Istraži
U Komiži, more nije samo prostor nego i sudbina. Stoljećima su Komižani živjeli uz njega i od njega, noseći i njegov dar i njegovu opasnost. Njihov život oblikovali su brodovi koje su gradili, jezik kojim su govorili i običaji kojima su prizivali zaštitu s neba. Tako je nastala jedinstvena baština – spoj vjere, znanja i hrabrosti koji i danas čini srce Komiže. Nad ribarima i njihovim gajetama bdio je sveti Mikula, zaštitnik putnika i grada, kojemu su svake zime palili stari brod u znak zahvalnosti i molitve za spas svih drugih. Iz potrebe za preživljavanjem na pučini rođena je falkuša – brod koji u sebi krije dvije duše i koji je Komižane učinio prvim ribarima otvorenog mora. A da bi se sve to znanje prenosilo dalje, razvila se i posebna lingua halieutica, ribarski govor isprepleten riječima mora, vjetra i ulova. Sve su to niti iste priče – priče o Komiži koja je stoljećima znala kako se more voli, poštuje i nadmudruje. Priče koje danas nisu samo sjećanje, nego živa baština, prepoznata i zaštićena, i ponosno nošena u budućnost.
Istraži
Na otocima Visa, Biševa i Sveca sačuvane su crkve koje svjedoče o tisućljetnoj prisutnosti kršćanstva i benediktinskog reda u ovom dijelu Jadrana. Crkva Gospe od Planice na Visu svojim rijetkim kružnim oblikom podsjeća na crkvu sv. Donata u Zadru, dok je na Svecu sačuvana crkvica sv. Andrije – ostatak nekadašnjeg benediktinskog samostana iz 13. stoljeća. Na Biševu, u naselju Polje, smještena je crkva sv. Silvestra, sagrađena sredinom 11. stoljeća, poznata po Biševskoj Madonni, jednoj od najstarijih slika Bogorodice u Dalmaciji. Ovi vrijedni spomenici kulture i vjere, danas zaštićena kulturna dobra, povezuju otoke u jedinstvenu povijesnu i duhovnu cjelinu.
Istraži