Šuplja Crkva

Nalazite se pokraj Šuplje crkve, mjesta gdje su se ispreplele sudbine kraljeva, redovnika i naroda, a svaki kamen skriva tragove prošlih stoljeća. Ova crkva, poznata i kao crkva svetog Petra i Mojsija, nije tek još jedan arheološki lokalitet – ona je srce starohrvatske povijesti i krunidbena dvorana hrvatskih vladara. Zamislite da stojite istočno od antičke Salone, tik uz žubor rijeke Jadro, na tlu gdje su još u 6. stoljeću prvi kršćani sagradili baziliku i groblje. Tada je ovo mjesto bilo dio živopisne nekropole, a kasnije, u 11. stoljeću, Hrvati su na tim temeljima podigli impozantnu trobrodnu baziliku, tada najveću u ovom kraju, s karakterističnim ranoromaničkim obilježjima. Pet parova stupova dijelilo je unutrašnjost crkve u tri broda, a posebnost su bile tri apside uklopljene u samo tijelo građevine. No, ono što Šuplju Crkvu čini zaista posebnom nije samo arhitektura. Ovdje je 8. listopada 1076. godine okrunjen kralj Dmitar Zvonimir, a obred je vodio papin legat Gebizon – što je bio jasan znak političkog utjecaja Rima na tadašnje hrvatsko kraljevstvo. Možete li zamisliti taj prizor: kralj na prijestolju, okupljeni velikaši, svećenici, i narod – svi svjedoci povijesnog trenutka koji je zauvijek obilježio ovo mjesto? Neki fragmenti reljefa pronađenih u crkvi prikazuju upravo kralja Zvonimira kako prima poklonstvo svojih podanika, a dijelovi oltarne ograde danas su ugrađeni u krsni zdenac splitske krstionice sv. Ivana. Ime „Šuplja Crkva“ nastalo je kad je tijekom ratova između Mlečana i Turaka u 17. stoljeću urušen krov, a kroz ostatke zidova počelo je puhati vrijeme i povijest. Na crtežu iz 1571. godine crkva je još imala zvonik i zidove, ali krov je već bio nestao. Uz crkvu je postojao i benediktinski samostan, čiji je opat Urso bio blizak prijatelj kralja Zvonimira – možda je upravo ta povezanost razlog zašto je ova crkva izabrana za krunidbu. Inače, zbog promjena u koritu rijeke Jadro i nanosa mulja iz potoka sv. Ilije, danas je pločnik crkve ispod razine rijeke, što je primjer kako priroda može preoblikovati povijesni krajolik. Arheološka istraživanja, koja traju još od 1927. godine, otkrila su brojne nalaze, uključujući i bizantske zlatnike iz vremena cara Heraklija – svjedočanstvo burnih vremena kad je Salona gubila svoj značaj pod pritiskom gospodarskih i političkih kriza. A kako je život tekao uz Jadro i nakon srednjeg vijeka, samo nekoliko koraka dalje možete posjetiti Gašpinu mlinicu, koja priča priču o gospodarskom životu Solina od 18. do 20. stoljeća.