Fošal

Nalazite se na Fošalu, glavnoj šetnici Omiša, ali malo tko zna da je ovo mjesto nekad bilo ključni dio obrane grada. Nekadašnji vodeni jarak, po kojem je Fošal i dobio ime (tal. fossa), bio je iskopan uz južne zidine i ispunjen vodom – prava prepreka za svakog napadača s mora. Taj jarak bio je dio složenog mletačkog obrambenog sustava, a dodatno su ga štitile kule i bastioni, poput poznate kule Turjun na jugoistočnom kutu, koja je 1659. proširena u veliki peterostrani bastion. Zanimljivo je da je Fošal ime naslijedio po riječici Foša, koja je nekad tekla ovim područjem, prije nego što je kanal pretvoren u obrambeni jarak. Tijekom 19. stoljeća, kad se grad počeo širiti prema jugu i gradila se cesta prema Splitu, jarak je zatrpan, a Omiš je dobio današnji izgled. Iako je vodeni jarak nestao, tragovi južnih zidina još se mogu vidjeti ispod prvih redova kuća sjeverno od Fošala, a u popločanju se nazire linija nekadašnjeg bedema. Danas Fošal vrvi životom – okružen je kafićima i povijesnim kućama, a njihova dvorišta kriju zazidane ostatke nekadašnjih kruništa i puškarnica. Nedavna arheološka istraživanja otkrila su podzemne fragmente zidina, što stalno podsjeća na ratničku prošlost ovog prostora, koji je od obrambene barijere postao simbol gradske svakodnevice i turizma. Još jedna zanimljivost: Omiš je u srednjem vijeku bio poznat po gusarima, a njihova vještina obrane grada bila je toliko poznata da su čak i nakon osmanskih osvajanja uspjeli zadržati grad pod mletačkom vlašću, dok su okolne utvrde padale jedna za drugom. Gusari su koristili svoje posebne brodove s plitkim gazom i skrivene prolaze, a čak su izgradili i podvodni zid na ušću Cetine, koji je neprijateljima bio nevidljiv i smrtonosan.