Stup srama (Pranger)

Pred vama je Stup srama – povijesni spomenik koji je bio dio svakodnevice dalmatinskih gradova u srednjem i ranom novom vijeku. Ovdje su završavali oni koji su počinili prijestupe poput krađe, klevete ili bogohuljenja, ali i oni koji nisu imali novca da plate kaznu. Nije bilo važno jesi li siromašan ili stranac, dovoljno je bilo da gradski knez tako odluči i već si bio vezan za stup, izložen pogledu i ruganju prolaznika, a ponekad i gađanju trulim voćem ili smećem. Stup srama u Dalmaciji često je bio postavljen na glavnom ili sporednom trgu, a u nekim gradovima ih je bilo i više – primjerice, u Zadru su postojala dva, jedan za plemiće i jedan za pučane. Ovaj stup vjerojatno potječe iz 17. stoljeća, iz vremena mletačke vlasti, što potvrđuje grb providura uklesan na postolju. Providuri su bili mletački upravitelji i njihovi grbovi i danas svjedoče o njihovoj moći u Dalmaciji. Osuđenici su za stup bili vezani nekoliko sati, a prema šibenskom statutu, “jedan dan” na stupu značio je stajanje od izlaska do zalaska sunca. Kazna je često uključivala i dodatne mjere – primjerice, u Perugi je javni bilježnik koji je krivotvorio oporuke bio ne samo vezan, nego i sakaćen prije nego što je izložen javnosti. Neki stupovi, poput Orlandovog u Dubrovniku, imali su i druge funkcije: na njima su se vijorile zastave ili su služili kao mjerilo za trgovce. Danas je Stup srama podsjetnik na stare pravne običaje i mletački utjecaj, iako točni podaci o njegovoj izgradnji nisu sačuvani. Ako te zanima još više o povijesti ovog kraja, svakako posjeti i crkvu sv. Roka, koja je bila važna u 17. stoljeću i čuva zanimljive tragove prošlosti. Jedna zanimljivost: kazna na stupu srama u Hrvatskoj je ukinuta tek krajem 18. stoljeća, odlukom cara Josipa II.