Crkva Gospe od Karmela

Nalazite se pred Crkvom Gospe od Karmela, koja je više od dva stoljeća tiha svjedokinja burne povijesti Omiša. Ova crkva, dio franjevačkog samostana na Skalicama, sagrađena je u 18. stoljeću, nakon što su franjevci iz Prološca morali napustiti svoj samostan zbog osmanske prijetnje. Prva, manja crkvica na ovom mjestu podignuta je još 1618. godine, a proširio ju je omiški župnik Jeronim Dešković deset godina kasnije. Današnji izgled crkva duguje splitskom majstoru Petru Biliniću i Petru Liciniju iz Bola, prema čijim je nacrtima podignuta barokna građevina. Glavni prezbiterij završen je 1762., gotički prelomljen svod postavljen je 1766., a cijela gradnja okončana je 1770. godine. Ono što ovu crkvu čini posebnom su orgulje venecijanskog majstora Gaetana Moscatellija iz 1792. godine, koje su obnovljene 1996. i zaštićene kao kulturni spomenik. Ispred oltara nalazi se mramorna ograda, djelo kipara Zefferina Grassija, a u unutrašnjosti su i slike iz 18. stoljeća: Krist, Gospa od Rožarija, Uznesenje Marijino, sv. Jeronim i drugi. Tijekom 20. stoljeća crkva je doživjela više preuređenja. Početkom stoljeća dekorirao ju je Fioravante Ravalico, a zanimljivo je da je 1978. godine strop koji je oslikao pao, nakon čega je unutrašnjost vraćena u izvorni gotički oblik. U zbirci crkve čuvaju se barokna umjetnička djela, stari rukopisi i liturgijski predmeti, a u samostanskoj biblioteci nalaze se i izdanja iz 16. i 17. stoljeća. Crkva je bila važno središte hrvatskog narodnog preporoda, gdje su franjevci čuvali jezik i kulturu. Smještena na panoramskoj poziciji iznad Cetine i Omiških vrata, crkva je i danas prepoznatljivo mjesto vjerskog i kulturnog života grada. Obnove 2013. i 2014. godine vratile su sjaj ključnim dijelovima, poput trijumfalnog luka i zvonika, čime je očuvana njezina uloga živog spomenika. Možda niste znali: u samostanu je nekad djelovao gostinjac u kojem su franjevci primali putnike i siromašne, pružajući im smještaj i hranu, a kroz povijest je bio i utočište bolesnoj i nemoćnoj braći. Danas, uz franjevce, u samostanu pomažu i Školske sestre franjevke iz Splita, što dodatno svjedoči o trajnoj humanitarnoj i duhovnoj ulozi ovog mjesta. Ako vas zanima više, u samostanu se čuvaju popisi relikvija, starih knjiga i turskih dokumenata, a objavljene su i knjige koje detaljno opisuju povijest i svakodnevicu franjevaca na Skalicama.