Narodni trg

Nalazite se na Narodnom trgu, koji Splićani jednostavno nazivaju „Pjaca“. Nastala u 13. stoljeću kada se život počeo premještati iz Dioklecijanove palače. Ispod njezine kamene površine pronađeni su tragovi antičkih građevina, ranokršćanskih mozaika i rimskog vodovoda, što znači da je ovaj prostor bio živ daleko prije nego što je postao srednjovjekovna jezgra. Na zapadnoj strani trga nalazi se Stara gradska vijećnica, s prepoznatljivim gotičkim triforama, nekada sjedište gradskih vlasti, ali i mjesto koje je čuvalo originalnog mletačkog lava – simbol Venecije čiji je utjecaj dugo definirao politički i kulturni okvir Splita. Taj lav je kasnije uklonjen, u vrijeme promjena krajem 18. stoljeća, ali njegova povijest i dalje je jedno od neispričanih poglavlja Pjace. S tog istog mjesta 1424. godine javno je pročitan gradski statut, prvi put službeno objavljen i dostupan narodu – trenutak koji je jasno pokazao koliko ovaj prostor nije samo trg, već pozornica političkog oblikovanja. Sat koji danas dominira zvonikom postavljen je 1450. godine i smatra se najstarijim javnim satom u Hrvatskoj. Njegova neobična brojčanica s 24 umjesto uobičajenih 12 brojki podsjeća da su ljudi u ovom gradu oduvijek mjerili vrijeme po svom metru. Kada su početkom 19. stoljeća Francuzi zavladali Dalmacijom, Pjaca je dobila novost koja je za mnoge bila nevjerojatna – prvu noćnu javnu rasvjetu. Tadašnja uprava uvela je niz praktičnih mjera koje su obogatile grad, ali u kolektivnom pamćenju ostaje činjenica da je noć na trgu prvi put bila osvijetljena. U isto vrijeme, odmah uz Pjacu, otvorena je knjižara Morpurgo, među najstarijima u Europi, koja nije bila samo mjesto kupovine knjiga, nego i središte gradske intelektualne energije. Do nje su svakodnevno dolazili novinari, profesori, pjesnici i znatiželjnici, pa nije slučajno što se upravo ovdje navodno pojavila i prva električna žarulja u gradu. Nekada je svaki trgovac s Pjace morao svakoga jutra prijaviti gradskoj upravi točne cijene svojih proizvoda – sustav ranog tržišnog nadzora kakvim se danas ponose uređene države. Ovdje su se održavale viteške igre, javna natjecanja, kazne, pa čak i rasprave između vlastelina koje su građani pratili kao današnje vijesti. Svakodnevni život bio je toliko vezan za ovaj prostor da su gradske vijesti, odluke i afere započinjale ili završavale upravo ovdje.