Peristil

Peristil je središnji trg Dioklecijanove palače u Splitu, podignut oko 300. godine po naredbi rimskog cara Dioklecijana. Trg je osmišljen kao carska ceremonijalna pozornica okružena dvostrukim redom stupova u korintskom stilu. Upravo ovdje car bi se ukazivao narodu na loži, tzv. protiron, dok su podanici klečali i pokoravali se “živom sinu Jupiterovu” , Dioklecijanu, koji je božanski status želio dodatno naglasiti monumentom kakav dotad nije viđen na ovim prostorima. Peristil je bio smješten na presjeku glavnih rimskih ulica palače, cardo i decumanus, a s njega se pristupa najvažnijim dijelovima palače, carskom mauzoleju, današnjoj katedrali sv. Dujma, Jupiterovom hramu, te prostranim podrumima kojima se moglo logistički upravljati životom u palači. Najzanimljiviji detalji Peristila vezani su uz drevne egipatske sfinge. Dioklecijan je iz Egipta dopremio čak 12 sfingi, a jedna, isklesana od crnog granita u doba faraona Tutmozisa III., i danas ponosno stoji sačuvana na samom trgu. Ta sfinga, stara oko 3500 godina, neobična je jer završava ljudskim rukama, a ne lavljim šapama, i drži posudu za prinose, što je vrlo rijedak motiv. Povrh toga, stari Splićani su je od legendi prozvali “Gorgonom” i vremenom je postala mistični simbol grada. Mnogo kasnije, bogati američki industrijalac pokušao ju je otkupiti, no Splićani su ponosno odbili tu ponudu. Danas je spomenik pod zaštitom i vrijedan arheološki biser. Peristil je sa tri strane uokviren s 24 granitna stupa, dok su materijali za izgradnju, poput egipatskog granita, mramora i bračkog kamena, dovozili iz raznih dijelova Carstva, simbolizirajući moć Rima. Iznad glavnog trga bila su tri kipa, Dioklecijan, Jupiter i nepoznata figura, dok su na bočnim stranama bile sfinge, a trijem je izravno povezivao carske odaje i javni dio palače. Protiron na južnoj strani imao je ključnu ulogu, predstavljao je carsko uzvišenje i razdvajao privatni od javnog dijela palače. S zapadne strane pristupalo se Jupiterovom hramu, s istočne Dioklecijanovom mauzoleju. Kad s vremenom rimska vlast slabi, a kršćanstvo postaje dominantno, Peristil gubi izvorno carsko značenje te polako postaje središte vjerskog i gradskog života. To je bio trg na kojem se odvijala trgovina, okupljanja, društvene i vjerske svečanosti. Okružile su ga plemićke palače splitskih obitelji Grisogono, Cipci i Skočibušić, koje su izravno naslonjene na antičke kolone i lukove. U srednjem vijeku i renesansi, ukrašavanjem novim stilovima, Peristil je postupno evoluirao u gradsku jezgru. Još jedna zanimljivost, 1929. godine na trgu je podignut spomenik Grguru Ninskom, kojeg je kasnije okupatorska vlast uklonila pa je danas postavljen kod Zlatnih vrata palače. Unatoč svim preinakama kroz gotovo 1700 godina, Peristil je sačuvao izvorna obilježja i ostao autentična pozornica života. Danas je omiljeno mjesto okupljanja, ispijanja kave i uživanja u jedinstvenoj antičkoj atmosferi. Zahvaljujući iznimnoj akustici, ovdje se održavaju operne predstave i koncerti, kao što je slavna izvedba Verdijeve “Aide” u sklopu Splitskog ljeta.