Medvidina špilja

Medvidina špilja nalazi se na južnoj strani Biševa, u uvali Trešjavac, i najdulja je morska špilja na Jadranu – duga oko sto šezdeset metara. Ulaz joj je širok četrnaest metara i viši od dvadeset, a potom se postupno sužava i snižava; na samom kraju nalazi se malo žalo do kojeg se može pristupiti samo manjim čamcem. Zbog iznimne geološke vrijednosti tisuću devetsto šezdeset sedme proglašena je geomorfološkim spomenikom prirode. Naziv duguje sredozemnoj medvjedici, nekadašnjoj stanovnici špilje koja je na završnom žalu odmarala i podizala mlade. Danas je više nema, ali se u Jadranu povremeno bilježe opažanja, dok populacija opstaje u obližnjem Egeju – stoga špilja i dalje predstavlja važno stanište koje treba štititi. U unutrašnjosti vlada polutama i tama pa je špilja utočište brojnim morskim organizmima: u prvom dijelu često plove gavuni (Atherina boyeri), dublje su česte mizide, a stijene su obrasle mahovnjacima, spužvama i mnogočetinjašima. Mogu se uočiti i strogo zaštićene vrste poput zvjezdače Ophidiaster ophidianus i puža zupka (Luria lurida), kao i upadljiva antenska kozica (Stenopus spinosus). Posjeti su organizirani i pod posebnim pravilima: nije dopušteno koristiti umjetna svjetla, stvarati buku ni pristupati žalu na kraju špilje, kako se ne bi ugrozilo osjetljivo stanište. Medvidina špilja danas je važna prirodna vrijednost Jadrana i tihi podsjetnik na nekadašnju prisutnost jedne od najugroženijih morskih sisavaca. Ona čuva bioraznolikost – i daje nadu da bi se sredozemna medvjedica jednoga dana mogla vratiti u ove vode.