Ribarski muzej (Komuna)

Komuna, kaštel u Komiži, sagrađen je 1585. godine na malom rtu komiške luke. Ima četverokutni oblik sa zidovima koji se pri dnu šire ukošeno, a na sjevernom i zapadnom zidu nalaze se kameni prstenovi za vezivanje brodova. Zidovi završavaju kruništem s otvorima za obranu. U njima se nalaze topovska ždrijela, uske puškarnice i četvorasti otvori. Nad ulaznim vratima nalazi se natpis i grb mletačkog kneza i providura Ivana Grimanija, u kojem piše da je kaštel sagrađen njegovim zalaganjem. Na sjevernom zidu istaknuto je i da je gradnja financirana prihodima od ribarenja Komižana kod otoka Biševa, a ne mletačkim državnim novcem. Uz natpis se nalazi i reljef krilatog lava, jedini preostali znak Mletačke Republike na otoku. Unutrašnjost kaštela presvođena je čvrstim svodovima koji se oslanjaju na središnji stup. Na katu se nalazi gotički luk, a stubište vodi do terase. Nakon austrijskog razoružanja otoka Visa 1879. godine, Komiška općina otkupila je kaštel i u njemu smjestila upravne urede. Tada je dodan i toranj sa satom na pročelju. Danas je u Komuni smješten Ribarski muzej. Muzej čuva zbirku predmeta vezanih uz ribarstvo i brodogradnju, kojima se Komiža proslavila na Jadranu. U izlošcima se nalaze originalni dijelovi ribarske i brodske opreme te predmeti vezani uz preradu ribe, koja je u Komiži nekada bila posebno razvijena. Najvrjedniji izložak je replika komiške gajete falkuše. Falkuša je bila posebna ribarska brodica duga oko devet metara i široka nešto manje od tri metra. Mogla je nositi posadu od šest ribara i do osam tona ribe. Jarbol je bio visok devet metara, a brzina plovidbe dosezala i do deset nautičkih milja na sat. Gradila se isključivo od borovine s otoka Sveca. Zadnja izvorna falkuša, nazvana Cicibela, stradala je u oluji 1986. godine. Tradicija gradnje tih brodica kasnije je obnovljena, a tri nove falkuše danas se koriste u turističke i kulturne svrhe.