Crkva sv. Silvestra (Biševo)

Crkva svetog Silvestra u naselju Polje na otoku Biševu podignuta je tisuću pedesete godine. Njezin graditelj bio je svećenik Ivan Gaudijev Grlić iz Splita, koji ju je predao na upravljanje benediktincima s Tremitskih otoka. Sagrađena je na mjestu starije ranokršćanske građevine iz šestog stoljeća, o čemu svjedoče ostaci mozaika, keramike i antičkih zidova otkriveni arheološkim istraživanjima. Samostan svetog Silvestra ubrzo je prerastao u važnu benediktinsku opatiju koja je svoju punu snagu dosegla u dvanaestom i trinaestom stoljeću, s vlastitim opatom, brojnim redovnicima, imanjima na Biševu, Visu i Hvaru te opsežnim povlasticama potvrđenima papinskim i vladarskim ispravama. Zbog gusarskih napada u trinaestom stoljeću redovnici se sele u samostan svetog Nikole (Muster) u Komiži, a biševska opatija postupno gubi važnost. Prvotno predromanička crkva tijekom je vremena pregrađivana: u trinaestom i četrnaestom stoljeću dobiva svod s pilonima, u petnaestom masivne potpornje, a u devetnaestom stoljeću zvonik na preslicu i preinake u unutrašnjosti. Konzervatorsko-restauratorski radovi tisuću devetsto devedeset četvrte i tisuću devetsto devedeset pete vratili su joj srednjovjekovni izgled: očišćena je apsida, uklonjen zid iz devetnaestog stoljeća, obnovljen krov te otkriveni vrijedni tragovi poput grafita galije i grobova redovnika. Najpoznatije umjetničko blago crkve bila je Biševska Madonna – jedna od najstarijih slika Bogorodice u Dalmaciji (oko tisuću dvjesto dvadesete), djelo protovenecijanskog slikarstva, koja se danas čuva u hvarskoj katedrali svetog Stjepana. Na blagdan svetog Silvestra, trideset prvoga prosinca, u crkvi se i danas služi sveta misa, nakon koje mještani i posjetitelji obilježavaju blagdan prigodnim okupljanjem. Crkva svetog Silvestra i ostaci samostana čine jedinstvenu povijesnu i kulturnu cjelinu, svjedočeći o važnoj ulozi Biševa u srednjem vijeku i o bogatoj benediktinskoj baštini jadranskih otoka.