Šibenska uvala Martinska
Nalazite se tik uz Martinsku, mjesto koje možda nikad nije bilo u središtu šibenskih priča, ali je uvijek bilo tu – kao tiha pozadina svakodnevnog života grada. Martinska je smještena nasuprot Šibenika, na obali kanala sv. Ante, s pogledom na grad, i kroz povijest je igrala ulogu periferije s važnom funkcijom. U 19. stoljeću ovdje je bio karantenski kompleks, lazaret, gdje su brodovi i putnici pod sumnjom na zarazne bolesti morali provesti dane u izolaciji. Nije to bila rijetkost: brodovi iz Albanije, putnici iz Ancone, mornari s Peloponeza – svi su morali ovdje čekati prije nego bi kročili na šibensko tlo. Bilo je to hladno, ali učinkovito rješenje – rizične dolaske držati podalje od grada, ali dovoljno blizu za nadzor.
Iza visokih zidova, među skladištima i spavaonicama, odvijao se svakodnevni život koji se nije službeno spominjao, ali je bio ključan za funkcioniranje šibenske luke. Lazaret je bio u upotrebi do kraja 19. stoljeća, a nakon toga prostor preuzima vojska. U vrijeme Kraljevine Jugoslavije i NDH, Martinska postaje vojni punkt – ovdje su bile straže, bunkeri i improvizirani položaji za nadzor kanala. Tijekom Drugog svjetskog rata, male vojne postrojbe nadgledale su pomorski promet, a povremeno bi zaustavljale i ribarske barke koje bi se previše približile osjetljivoj zoni. Nakon rata, Martinska gubi stratešku važnost, prostor se zapušta ili koristi za skladištenje.
No, 1990-ih Martinska ponovno dolazi u fokus, ali u potpuno novom svjetlu – postaje mjesto za izlete, logorovanja i alternativne glazbene festivale. Nema službenog datuma kada je Martinska “prestala biti vojna” i “postala civilna”, ali promjena se dogodila postupno, brisanjem granice između zatvorenog i dostupnog prostora. Danas je Martinska najpoznatija kao pristupna točka za posjet tvrđavi sv. Nikole, ali i dalje su vidljivi tragovi prošlosti: ostaci bunkera, tragovi lazareta i komadi betona zarasli u grmlje.
Zanimljivo je da Martinska svoje ime duguje crkvici svetog Martina, koja se prvi put spominje 1441. godine, samo deset godina nakon što je počela gradnja katedrale sv. Jakova. Ta crkvica bila je važna za lokalne težake i vinogradare, a povremeno su se u njoj služile mise sve do 1725. godine. Martinska je stoljećima bila ključna prometna veza Šibenika sa Srimom, Vodicama i ostatkom Hrvatske, a od sredine 19. stoljeća postaje i omiljeno gradsko kupalište. Prije izgradnje Jadrije, Martinska je bila glavno mjesto za kupanje i izlete, a do nje su Šibenčane prevozili barkarijoli na vesla, među kojima je najpoznatija bila Slavka Berović, koja je prevozila kupače sve do 1981. godine.
Još jedna zanimljivost: Martinska je bila toliko važna za svakodnevni život grada da su neki povjesničari uvjereni kako je upravo ovdje, preko Šibenske luke, tekao promet vina, maslinovog ulja, putnika, vozila, pa čak i novih tehnologija i znanja – od samih početaka Šibenika pa sve do 1966. godine, kad je otvoren šibenski most i kada Martinska gubi prometnu važnost.
Danas, osim što je mjesto za festivale i izlete, Martinska nudi jedan od najljepših pogleda na noću osvijetljenu katedralu sv. Jakova, što je bio i jedan od razloga zašto je upravo ovdje izgrađeno pristanište
Audio guides available in:Hrvatski
