Salona je bila glavni grad rimske provincije Dalmacije, smještena na istočnoj obali Jadrana, u blizini današnjeg Solina pokraj Splita. Prvotno naselje osnovali su Iliri, a kasnije je postalo važna trgovačka luka u kontaktu s Grcima. Nakon što su Rimljani osvojili područje u 2. stoljeću prije Krista, Salona je 48. godine prije Krista dobila status rimske kolonije pod nazivom Colonia Martia Iulia Salona i ubrzo postala administrativno, gospodarsko i vojno središte regije. Grad je bio poznat po urbanističkom razvoju, snažnoj graditeljskoj aktivnosti i brojnim monumentalnim građevinama poput zidina, foruma, amfiteatra, termi, bazilika i akvadukta. U Saloni je rođen car Dioklecijan, a blizina grada bila je jedan od razloga za izgradnju njegove palače u Splitu. U kasnijim stoljećima Salona je postala i važno crkveno središte, a nakon razaranja od strane Avara i Slavena u 7. stoljeću, preživjelo stanovništvo preselilo se u Dioklecijanovu palaču, čime je započeo razvoj današnjeg Splita

Solin je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, smješten sjeveroistočno od Splita, uz rijeku Jadro, između planina Kozjak i Mosor. Njegova povijest seže u antičko doba kada je na tom području postojala Salona, nekadašnji četvrti najveći grad Rimskog Carstva s oko 60.000 stanovnika i glavno upravno, crkveno i trgovačko središte rimske provincije Dalmacije. Iako današnji Solin nije nastao točno na mjestu antičke Salone, ostaci tog rimskog grada i danas su nezaobilazan dio identiteta ovog područja

Trogir je grad u srednjoj Dalmaciji, smješten 25 kilometara zapadno od Splita, na malom otočiću između kopna i otoka Čiova, s kojima je povezan kamenim mostovima. Grad ima dugu povijest koja započinje još u 3. stoljeću prije Krista, kada su ga osnovali grčki kolonisti s otoka Visa. Tijekom stoljeća, Trogir je bio pod utjecajem Grka, Rimljana, Mlečana i drugih kultura, što se može vidjeti u njegovoj arhitekturi i urbanističkoj strukturi. Povijesna jezgra Trogira, koja obiluje palačama, crkvama, kulama i utvrdama, upisana je na UNESCO-ov popis svjetske baštine zbog iznimne očuvanosti i kulturne vrijednosti. Grad je poznat po brojnim kulturno-povijesnim spomenicima, među kojima se ističu Katedrala sv. Lovre s portalom majstora Radovana, tvrđava Kamerlengo i palača Ćipiko. Trogir je danas administrativno dio Splitsko-dalmatinske županije i sastoji se od nekoliko naselja, uključujući i otoke Drvenik Veli i Drvenik Mali

Omiš je smješten na ušću rijeke Cetine, između visokih stijena Omiške Dinare i Jadranskog mora. Povijest naselja seže u antičko doba, kada je ovdje postojalo utvrđeno naselje Oneum, a materijalni ostaci svjedoče o životu na ovom području još od prapovijesti. U srednjem vijeku Omiš je bio poznat po omiškim gusarima i vladavini knezova Kačića, tijekom 12. i 13. stoljeća, što je ostavilo snažan trag na identitet grada. Kroz stoljeća, Omiš je mijenjao gospodare, bio dijelom Mletačke Republike, Austrije i Francuske, a tek u 20. stoljeću doživljava jači razvoj zahvaljujući industriji i turizmu. Danas je Omiš prepoznat po povijesnim tvrđavama, starim crkvama i bogatoj kulturnoj baštini, a njegov položaj čini ga značajnim središtem za istraživanje okolnih prirodnih i povijesnih znamenitosti

Klis je naselje i općina smještena sjeveroistočno od Splita, poznata po svojoj utvrdi koja dominira klancem između planina Mosor i Kozjak. Povijest Klisa seže još u prapovijest, a zbog strateškog položaja na prijelazu između obale i unutrašnjosti, ovo područje imalo je ključnu ulogu u vojnim i trgovačkim kretanjima kroz stoljeća. Kroz Klis su prolazile brojne vojske i vladari, od Ilira i Rimljana, preko hrvatskih kraljeva, do Osmanlija i Mlečana. Danas je Klis najpoznatiji po svojoj tvrđavi, koja je povijesni simbol otpora i jedan od najvažnijih spomenika u regiji, ali i po panoramskim pogledima na Split i okolicu. Osim povijesne baštine, Klis nudi i tipičan dalmatinski način života te bogatu gastronomsku tradiciju. Tvrđava Klis istaknula se u svjetskim razmjerima kao kulisa za grad Meereen u popularnoj seriji "Game of Thrones", gdje je služila kao mjesto ključnih scena četvrte sezone, uključujući osvajanje grada od strane Daenerys Targaryen.

Šibenik je grad na jadranskoj obali, poznat kao najstariji hrvatski grad koji su osnovali Hrvati. Prvi put se spominje 1066. godine. Ističe se katedralom sv. Jakova, koja je pod zaštitom UNESCO-a, te brojnim tvrđavama. Šibenik je bio prvi grad na svijetu s javnom rasvjetom na izmjeničnu struju. U blizini se nalaze dva nacionalna parka, što dodatno povećava njegovu važnost kao kulturnog i turističkog središta.

Dobrodošli u Zadar – grad u kojem se tisućljetna povijest susreće s inovativnom umjetnošću i mediteranskim duhom! Zadar očarava posjetitelje rimskim forumom, srednjovjekovnim crkvama i jedinstvenim instalacijama poput Morskih orgulja i Pozdrava Suncu. Ovdje možete uživati u spektakularnim zalascima sunca koje je slavio i sam Alfred Hitchcock, kušati vrhunsku dalmatinsku kuhinju i istražiti brojne otoke i nacionalne parkove u blizini.

Dubrovnik ima oko 40.000 stanovnika i poznat je kao jedan od najočuvanijih srednjovjekovnih gradova na Mediteranu. Njegove zidine, duge gotovo dva kilometra, okružuju staru gradsku jezgru koja je pod zaštitom UNESCO-a. Grad je nekad bio sjedište Dubrovačke Republike, samostalne pomorske i trgovačke sile koja je stoljećima uspješno balansirala između velikih sila. Posebnu popularnost u novije vrijeme stekao je kao glavno mjesto snimanja serije Game of Thrones.

Lokrum je mali, nenaseljeni otok udaljen oko 600 metara od stare gradske jezgre Dubrovnika. Do njega se dolazi brodom za desetak minuta, a većina posjetitelja dolazi u jednodnevni izlet. Otok je zaštićeni prirodni rezervat i poznat je po gustom borovom šumom, botaničkom vrtu, brojnim šetnicama te kamenitim i stjenovitim plažama. Na Lokrumu se nalaze ostaci benediktinskog samostana, Napoleonska tvrđava Fort Royal i tzv. Mrtvo more – malo slano jezero pogodno za kupanje. Otok je i stanište brojnih paunova i zečeva, koji se slobodno kreću među posjetiteljima. Dio otoka korišten je i za snimanje Game of Thrones, a u bivšoj samostanskoj zgradi nalazi se mala izložba posvećena seriji. Na Lokrumu nema automobila ni stalnih stanovnika, a zabranjeno je i noćenje.

Split je drugi najveći grad u Hrvatskoj i ima nešto više od 150.000 stanovnika. Izrastao je iz rimske palače cara Dioklecijana, koja i danas čini jezgru povijesnog centra. U palači se i dalje živi, radi i okuplja, što je čini jedinstvenim primjerom naseljenog antičkog spomenika. Grad ima snažan lokalni identitet, izražen u govoru, svakodnevici i posebnoj povezanosti s nogometnim klubom Hajduk.

Rijeka je treći najveći grad u Hrvatskoj, s oko 110.000 stanovnika. Smještena je na Kvarnerskom zaljevu i poznata kao važna luka i industrijski centar zemlje. Grad ima bogatu povijest koja se ogleda u različitim arhitektonskim stilovima, od austro-ugarskih palača do modernih građevina. Rijeka je domaćin brojnih kulturnih događanja, uključujući poznati karneval koji privlači tisuće posjetitelja svake godine.

Imotski je miran grad smješten u unutrašnjosti Dalmacije, poznat prvenstveno po svojim impresivnim prirodnim znamenitostima. Najpoznatiji su Modro i Crveno jezero – duboki krški fenomeni koji se nalaze u blizini grada i često privlače posjetitelje iz cijele regije. Grad ima oko 10.000 stanovnika i dugu povijest koja seže još do antičkih vremena.

Iz malene Komiže, ribarskog gnijezda na otoku Visu, potekli su ljudi koji su obilježili svjetsku povijest ribarstva. Nikola Martinis – Fishman prvi je donio duh inovacije u Ameriku, stvarajući temelje modernog ribolova. Njegov sumještanin Paul Martinis proslavio se na hladnim vodama Aljaske i Aleuta, gdje je postao legendarni „Kralj lososa“, osobno odlikovan od američkog predsjednika Eisenhowera. Ivan Žuanić, doseljenik u Washington početkom 20. stoljeća, u San Pedru je započeo graditi flotu koja će izrasti u najveću ribarsku silu na svijetu, a njegovi nasljednici pretvorili su obiteljsku tradiciju u moćnu „Zi Company“. Vrhunac te dinastije predstavlja Lawrence Zuanich, koji je osamdesetih godina 20. stoljeća upravljao flotom od trinaest tunolovaca i godišnje lovio stotinu tisuća tona tuna – čak tridesetpetinu svjetskog ulova. Njegov najvjerniji suradnik bio je Ante Dundov Kongo sa svojim Kaljanima, bez kojih ta ribarska imperija ne bi bila moguća. Od Fishmana do Kralja lososa, od San Pedra do Guama, Komižani su svojim znanjem, hrabrošću i neumornim radom pokazali da i iz malog mjesta mogu poteći najveći ribari svijeta.

Usred plavetnila Jadrana, daleko od kopna, iz mora izranjaju četiri otoka posebne snage i priče. Svetac, nekoć živ ribarski otok, čuva uspomenu na život u surovim uvjetima i borbu čovjeka s morem. Brusnik i Jabuka, rođeni iz vatre, jedinstveni su po svom magmatskom podrijetlu i crnim stijenama koje poput skulptura strše iz pučine. Brusnik polako „raste“ iz mora, dok Jabuka, nalik crnoj piramidi, prkosi svemu, ne dajući zaklon ni jednom brodu. Najudaljenija i najveća od njih, Palagruža, stoljećima je bila orijentir pomorcima, mitsko mjesto antičkih priča i poprište brojnih brodoloma. Ovi otoci nisu samo geografske točke na karti – oni su prirodni spomenici, svjedoci geoloških procesa, ribarskih pothvata i pomorskih legendi. Svaki od njih priča drukčiju priču, a zajedno tvore jedinstvenu cjelinu – crni biseri pučine, dragocjeno nasljeđe Jadrana.

Smještena na zapadnom dijelu otoka Visa, Komiža je stoljećima rasla uz more koje je oblikovalo njezin identitet i svakodnevicu. Od prvih zapisa u 16. stoljeću, preko doseljavanja obitelji u bijegu pred osmanskom prijetnjom, pa sve do ribarstva koje je postalo zaštitni znak mjesta – povijest se isprepliće s morem i ljudima. Posebno se pamti posjet pape Aleksandra III. 1177. godine, kada je ovo bilo prvo hrvatsko mjesto koje je pohodio jedan papa. Legende poput Diomedove rute te arheološki tragovi svjedoče o tisućljetnom kontinuitetu života i plovidbe, dok predaja i priroda čuvaju priču o suživotu čovjeka i mora.

U Komiži, more nije samo prostor nego i sudbina. Stoljećima su Komižani živjeli uz njega i od njega, noseći i njegov dar i njegovu opasnost. Njihov život oblikovali su brodovi koje su gradili, jezik kojim su govorili i običaji kojima su prizivali zaštitu s neba. Tako je nastala jedinstvena baština – spoj vjere, znanja i hrabrosti koji i danas čini srce Komiže. Nad ribarima i njihovim gajetama bdio je sveti Mikula, zaštitnik putnika i grada, kojemu su svake zime palili stari brod u znak zahvalnosti i molitve za spas svih drugih. Iz potrebe za preživljavanjem na pučini rođena je falkuša – brod koji u sebi krije dvije duše i koji je Komižane učinio prvim ribarima otvorenog mora. A da bi se sve to znanje prenosilo dalje, razvila se i posebna lingua halieutica, ribarski govor isprepleten riječima mora, vjetra i ulova. Sve su to niti iste priče – priče o Komiži koja je stoljećima znala kako se more voli, poštuje i nadmudruje. Priče koje danas nisu samo sjećanje, nego živa baština, prepoznata i zaštićena, i ponosno nošena u budućnost.

Komiža i Biševo čuvaju jedinstvenu baštinu Jadrana – od prirodnih čuda do kulturnih i povijesnih spomenika. Modra i Medvidina špilja svjedoče o ljepoti i snazi mora, dok kaštel Komuna i Ribarski muzej pričaju priču o višestoljetnoj ribarskoj tradiciji i jedinstvenim gajetama falkušama. Utvrđeni samostan i crkva sv. Nikole, poznata kao Muster, stoljećima su bili duhovno i obrambeno središte Komiže, a i danas se u njima njeguju posebni obredi. U 20. stoljeću ribarska vještina pretočila se u industriju – tvornice prerade ribe i legendarni Neptun hranili su Komižu više od stoljeća. Sve te priče zajedno čine mozaik života u kojem su more, vjera i rad oblikovali identitet ovog mjesta.

Na otocima Visa, Biševa i Sveca sačuvane su crkve koje svjedoče o tisućljetnoj prisutnosti kršćanstva i benediktinskog reda u ovom dijelu Jadrana. Crkva Gospe od Planice na Visu svojim rijetkim kružnim oblikom podsjeća na crkvu sv. Donata u Zadru, dok je na Svecu sačuvana crkvica sv. Andrije – ostatak nekadašnjeg benediktinskog samostana iz 13. stoljeća. Na Biševu, u naselju Polje, smještena je crkva sv. Silvestra, sagrađena sredinom 11. stoljeća, poznata po Biševskoj Madonni, jednoj od najstarijih slika Bogorodice u Dalmaciji. Ovi vrijedni spomenici kulture i vjere, danas zaštićena kulturna dobra, povezuju otoke u jedinstvenu povijesnu i duhovnu cjelinu.

Komiža živi kroz niz manifestacija koje spajaju tradiciju, zajedništvo i ljubav prema moru. Biševo Trail povezuje sport i prirodu, a Dječji Kalanko festival donosi radost najmlađima kroz igru i kreativnost. Ribarska noć i Biševska noć slave stoljetni ribarski duh i otočne običaje, dok Zalogaj velikog mora okuplja cijeli otok oko gastronomije, glazbe i druženja. Posebno mjesto zauzima Rota Palagružona, najstarija regata u Europi, koja čuva uspomenu na hrabre komiške ribare i njihovu maritimnu baštinu. Zajedno, ovi događaji čine jedinstvenu priču o identitetu, tradiciji i životu otoka Visa.

Od šljunčanih uvala zaklonjenih borovom šumom do sunčanih kamenih terasa uz kristalno čisto more – ovdje se nalaze plaže za svaki ukus. Neke su idealne za obiteljski odmor i bezbrižno kupanje, dok druge nude mir i osamu daleko od gužve. Poseban ugođaj daju skrivene uvale do kojih se dolazi samo pješice ili brodicom, gdje more poprima najljepše nijanse plave.